Nedavni nemili slučaj petnaestogodišnje djevojčice koja je smještena u hraniteljsku porodicu i koja je skočila sa drugog sprata zgrade u kojoj živi, otvorio je niz pitanja vezanih za status djece koja su ostala bez roditeljskog staranja. Tema jeste delikatna i osjetljiva, prije svega zbog neophodnosti zaštite identiteta maloljetnika, ali otvara niz drugih pitanja koja se odnose na izbor hraniteljskih porodica i na kontrolu uslova u kojima djeca borave u hraniteljskim porodicama.
Različite su životne okolnosti koje roditelje stavljaju u bezizlaznu situaciju, kada ne mogu brinuti o vlastitoj djeci. U tom slučaju, kao luka spasa, pojavljuje se Centar za socijalni rad I hraniteljska porodica. Iskustva djece su različita, od onih najstrašnijih, fizičkog zlostavljanja, napuštanja djece od strane jednog ili oba roditelja, do smrti roditelja. Socijalni radnici kažu da zbrinjavanje djece u hraniteljske porodice omogućava ublažavanje doživotnih traumatskih iskustava kroz koja djeca prolaze, bukvalno, na pragu svog života.
Hraniteljstvo je u Republici Srpskoj definisano Zakonom o socijalnoj zaštiti kao jedan od najboljih vidova zbrinjavanja maloljetnika čiji roditelji trajno ili privremeno ne mogu da brinu o svojoj djeci. Hranitelji djeci pružaju neophodnu toplinu porodičnog doma.
- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
U 2020. godini u Bijeljini je bilo evidentiranih oko 25 hraniteljskih porodica. U petnaest njih bilo je zbrinuto sedamnaestoro djece.
Dvije godine kasnije, u hraniteljskim porodicama bilo je smješteno četrnaestoro djece.
Djeci je neophodna pažnja i ljubav
Oni koji su se odlučili na to da preuzmu ulogu hranitelja, kažu da je djeci najvažnije pružiti neophodnu brigu, pažnju i ljubav. Djeca traže osjećaj sigurnosti i topline, ono što im je uskraćeno u porodičnom domu.
- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Mila Stojanović, socijalni radnik, kaže da je život u porodici od neprocjenjive vrijednosti.
Još iz kategorije
“ Dijete se uči ljubavi i osnovnim vrijednostima, uči o obavezama i pravima. U hraniteljskim porodicama moraju postojati dobri uslovi stanovanja, skladni porodični odnosi i svi članovi moraju biti fizički i mentalno zdravi. Radi se na tome da se ostvari kompatibilnost hraniteljske porodice i štićenika.
“U skladu sa Zakonom o socijalnoj zaštiti pravo na zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu trenutno posredstvom Centra Bijeljina ostvaruje pet maloljetnih lica koji su smješteni u četiri hraniteljske porodice i šestoro punoljetnih lica smještenih u šest hraniteljskih porodica.
U zavisnosti od potreba i stanja korisnika primjenjujemo standardno, specijalizovano ili urgentno hraniteljstvo. Kada je u pitanju standardno hraniteljstvo u velikom broju je zastupljeno srodničko hraniteljstvo. Hranitelj ima pravo na naknadu za rad i naknadu za troškove izdržavanja korisnika, što se uređuje ugovorom između Centra i hranitelja.Centar za socijalni rad Bijeljina popularizuje hraniteljstvo kao oblik zbrinjavanja djece bez adekvatnog roditeljskog staranja još od 2010. godine, jer svako dijete ima pravo na život u porodici . Potreba za novim hraniteljima je uvijek aktuelna a već postojeći prolaze obradu stručnih radnika i pohađaju program pripreme za bavljenje hraniteljstvom. Sa hraniteljima se njeguje partnerski odnos koji traje sve dok postoji potreba za hraniteljstvom”, ističe Mila Stojanović.
Bijeljina.com
