Sjećanje na semberskog dobrotvora Ivana Kneževića: Humanizmom i plemenitošću obilježio jedno vrijeme

U priprati crkve Svetog apostola i evanđeliste Marka u Velikoj Obarskoj kod Bijeljine oslikan je lik velikog semberskog humaniste i dobrotvora – kneza Ive od Semberije. U današnjim vremenima, svedenim na prekomjernu potrošnju, konzumerizam, sebičnost i samodovoljnost, svaka pomisao na ljudsku humanost i dobrotu postaje neobična i pomalo čudna.

Knez Ivo od Semberije, Ivan Knežević, rođen je u semberskom selu Popovi 1760. godine, a preminuo je u Šapcu 1840. godine. Bio je srpski knez nad svim selima tadašnje bijeljinske nahije i poznati narodni dobrotvor. Ostao je u narodu upamćen po svom velikom humanom djelu iz 1806. godine, kada je sopstvenim novcem i imanjem otkupio srpsko roblje koje su Turci zarobili i vodili na prodaju. O Kneževićevoj plemenitosti pjevao je i čuveni srpski guslar, srpski Homer, Filip Višnjić u istoimenoj pjesmi „Knez Ivo od Semberije“. Branislav Nušić je napisao pozorišni komad – tragediju „Knez Ivo od Semberije“, dok je Isidor Bajić po tom komadu komponovao istoimenu operu. U Bijeljini danas njegovo ime nosi Osnovna škola „Knez Ivo od Semberije“, kao i Zlatna medalja koju grad Bijeljina dodjeljuje svake godine, povodom slave grada, Svetog Pantelejmona, za humanizam i plemenita djela.

Bijeljina.com