“Ova, 2026. godina, jedna je od najtežih godina za poljoprivrednike u Republici Srpskoj i regionu”, izjavio je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije, obrativši se novinarima danas ispred Gradske uprave Bijeljina.
Može vas interesovati
Bakajlić kaže da su poljoprivrednici ove godine imali najskuplju proljećnu sjetvu, najskuplji dizel i repromaterijal.
- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
„Imali smo dobar rod pšenice i dobar kvalitet, ali je otkupna cijena bila izuzetno niska. Kukuruz je „poklekao“ tokom ljetnje višemjesečne suše, tako da su prinosi kukuruza iznosili oddeset do trideset odsto. Mi, poljoprivredni proizvođači iz Semberije, najveće žitnice, tražimo od Ministarstva poljoprivrede da proglasi vanredno stanje od suše kao elementarne nepogode. Tražimo da se maksimalno pomogne poljoprivrednim proizvođačima u vrijeme jesenje sjetve. Cijena goriva je dostigla iznos od četiri KM po litru, tako da mi ne možemo sami isfinansirati proljećnu sjetvu, kada je u pitanju nabavka repromaterijala i sjemenske pšenice.
Tražimo od ministarstva pomoć za jesenju sjetvu
Isplata podsticaja kasni i mi smo, nakon sastanaka na nivou ove tri opštine, Lopara, Ugljevika i Bijeljine, donijeli odluku da od Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva tražimo pomoć oko finansiranja jesenje sjetve“, izjavio je Savo Bakajlić, naglasivši da se bez konkretne pomoći neće moći obaviti jesenja sjetva.
„Klimatske promjene i suša su uticali i na to da ćemo teško ući sa traktorima u njive i imaćemo veće troškove oko obrade zemjišta. U poljoprivredi više nema realne matematike oko bilo kakve dobiti, tako da nam prijeti opasnost da narod ostane bez hrane.
- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Podsticaj za pšenicu povećati sa 500 na 700 KM po hektaru
Od Ministarstva poljoprivrede tražimo dodatne količine regresiranog goriva, kao i podizanje podsticaja za pšenicu, sa 500 na 700 KM po hektaru. To je nešto što je realno. Mi za petnaestak dana krećemo u sjetvu ječma, a već od dvadeset i petog oktobra u sjetvu pšenice. Ukoliko suša potraje i ne padne dovoljno kiše, imaćemo velikih problema i neće se posijati više od deset odsto površina“.
Bakajlić kaže da mnogi proizvođači napuštaju proizvodnju hrane.
Još iz kategorije
„Ugrožene su sve oblasti poljoprivrede. Farmeri, svinjogojci i oni koji tove junad, nemaju osiguran plasman. Ugroženi su i voćari i povrtari. Zbog toga resorno ministarstvo treba sada da reaguje.
Nije isključen dolazak traktorima pred Gradsku upravu
U Gradskoj upravi Bijeljina imamo, takođe, izražen problem kašnjenja isplate podsticaja. Gradonačelnik, odnosno Agrarni fond Bijeljina duguju nam 30.000 KM za 2024. godinu, dok je za 2025. godinu uplaćeno samo oko stotinu hiljada KM premije za pšenicu. Ukupan dug Agrarnog fonda semberskim poljoprivrednicima sa krajem decembra 2025. godine iznosi 2,6 miliona KM. Odlučili smo da, ukoliko do optimalnog roka za jesenju sjetvu, dakle, za nekih petnaestak dana, gradonačelnik Petrović ne uplati premiju za pšenicu, roda 2024. i 2025. godine, organizovaćemo protest i traktorima ćemo doći pred Gradsku upravu. Mi drugog rješenja nemamo“, izjavio je Bakajlić.
On je još jednom ponovio da je situacija u agraru izuzetno teška.
„Dobro je i to što je agrarni budžet grada Bijeljina povećan na 4,5 miliona i što je Skupština grada donijela takvu odluku. Međutim, problemi oko isplate podsticaja i premije za pšenicu postoje. Od gradonačelnika Petrovića očekujemo da on narodu objasni šta ćemo i kako dalje“, izjavio je Savo Bakajlić.
Ulažemo puno u proizvodnju hrane – ne dobijamo ništa
Ranko Rikić, mladi poljoprivredni proizvođač iz Ugljevika, izjavio je da je suša prepolovila i desetkovala rod kukuruza.
„Sjetva će puno koštati. Od resornog ministarstva tražimo da oni izvedu računicu i da nam kažu, da li mi imamo ikakvog računa da sijemo naše njive. Ukoliko bude i dalje ovako skupo gorivo, sjemenska pšenica i đubrivo, a mi kasnije da predajemo našu pšenicu za 30 feninga po kilogramu, onda tu nema nikakve matematike. Puno bi mi značilo da imam neku sigurnost u proizvodnji žitarica. Navikli smo da radimo, da se borimo. Možda će naši proizvodi nekada imati realnu cijenu na tržištu, ali će narod ispaštati. Mi u proizvodnju hrane ulažemo puno, a ne dobijamo ništa“, izjavio je Ranko Rikić.
Bijeljina.com
