Izbor urednikaNarodni običaji koji se vijekovima čuvaju i njeguju (FOTO)

Badnji dan po načinu svetkovanja i raznolikosti obrednih radnji i njihovim značenjima izdvaja se od ostalih praznika u srpskom narodu.

Badnjak se siječe prije izlaska sunca na Badnji dan i, prema vjerovanju, treba da padne ka istoku, u susret suncu.

Svetkovanje Badnjeg dana počinje sječenjem badnjaka u šumi. Za badnjak se siječe cerovo ili hrastovo drvo. Kada domaćin dođe da siječe badnjak, pozdravlja ga riječima: “Dobro jutro, badnjače, i sretan ti Božić”, prekrsti se, a zatim ga posipa kukuruzom, koji je ponio od kuće za tu priliku.

Posipanje badnjaka kukuruzom simboliše uspješniju plodnost, veći rod u svemu onome čime se domaćinstvo bavi.

Nekada je u Dragaljevcu bio običaj da se siječe onoliko badnjaka koliko ima muške djece, a kasnije se prešlo na tri badnjaka. U međuvremenu je smanjen šumski fond, pa je dovoljno imati jedan badnjak pred kućom.

Vrijedni Bročani rano jutros su sjekli badnjak i provezli su ga kroz selo, radujući se Badnjem danu i nastupajućem Božiću. Nakon toga pekle su se božićne pečenice.

Vjeruje se da nije grijeh odsjeći badnjak u tuđoj šumi i to se ne smatra lošim postupkom.

U Crnjelovu je običaj da se za badnjak siječe hrastić i to sa što više lišća, radi rodne godine. Običaj je, takođe, da se badnjak odsiječe prije Badnjeg dana i ostavlja na pogodno mjesto, a na Badnji dan se prislanja uz kuću sa desne strane ulaznih vrata.

Na Badnji dan se svi poslovi završavaju nešto ranije nego uobičajenim danima.

Kada se svi poslovi namire, u kuću se unosi slama.Slama simboliše onu slamu u pećini u kojoj se rodio Isus Hristos.

Domaćica u slamu ubacuje orahe i razne slatkiše, a djeca, oponašajući piliće, traže slatkiše po razbacanoj slami.

Bijeljina.com