Ugovor o djelu, a ne o radu, i mala plata, razlozi su zašto je naša sagovornica, čije je ime poznato redakciji, odlučila od nove školske godine da ne bude asistentkinja i to nakon dvije godine rada, uprkos tome što je, kako kaže, za nju to prelijep posao.
Može vas interesovati
“Jedini razlog zašto ne radim više kao asistent je baš to što nemamo ugovor o radu, nego o djelu. Plate su vrlo male. Posao kao posao je nešto zaista prelijepo, pogotovo za nekoga ko voli pomagati i ko ima tu humanu crtu u sebi. Radno okruženje je divno i kolege su susretljive prema nama asistentima. Žao mi je zbog tih lijepih stvari, ali kao majka i žena moram gledati i stvari kao što su finansije, staž i sve što ide uz ugovor o radu”, kaže ona.
- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Kako dodaje, u razgovoru za “Nezavisne novine”, zasigurno bi i ona, ali i mnogi drugi, ostali na tom poslu mnogo godina da su uslovi rada drugačiji.
“Definitivno svako od nas traži za sebe sigurnost u vidu zdravstvenog osiguranja i staža koji ne ide uz ugovor o djelu”, navodi ona.
Koliko trenutni uslovi rada utiču na zadržavanje asistenata?
Da je situacija teška i da sve manje asistenata ostaje na tom poslu, potvrdila je i Daniela Višnjić, pravnica i članica Udruženja “Djeca svjetlosti” iz Banjaluke.
- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
“Od većine asistenata čuli smo da je to privremeno rješenje dok ne pronađu nešto trajno i nešto bolje. To je rad za maksimalno 700 KM mjesečno i umanjuje se za svaki neradni dan ili kada dijete ne ide u školu, dok se nastavnicima ne umanjuje plata za praznične dane. Nemaju ni radni staž, ni naknadu za topli obrok i prevoz. Konačna naknada koja se umanjuje zaista je demotivišuća”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.
Kako dodaje, nada se da će uspjeti kroz svoju inicijativu i kroz razgovore sa nadležnima da promijeni tu situaciju.
Još iz kategorije
“To je jedina mogućnost da zadržimo asistente i da dobijemo onaj broj asistenata koji je potreban za kvalitetno inkluzivno obrazovanje”, ističe Višnjićeva.
Šta kaže Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske?
Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske nedavno su za “Nezavisne novine” istakli da oni kontinuirano rade na obezbjeđivanju poboljšanja materijalnog i socijalnog statusa zaposlenih lica u vaspitno-obrazovnim ustanovama, samim tim i asistenata, te dodaju da je u planu detaljna analizu efekata angažovanja asistenata.
“Analiza će biti usmjerena na sagledavanje efektivnosti podrške koju asistenti pružaju učenicima, ali i izazova sa kojima se susreću u svakodnevnom radu. Posebna pažnja biće posvećena prikupljanju iskustava škola, stručnih službi, nastavnika, roditelja, asistenata i drugih relevantnih aktera”, navode oni u odgovoru za “Nezavisne novine”.
Kako dodaju, svake godine se povećava broj učenika sa smetnjama u razvoju u osnovnim školama, čime raste i potreba za angažovanjem asistenata.
Prema njihovim riječima, za angažovanje asistenata u ovoj godini izdvojeno je 5,6 miliona KM.
Ko može biti asistent u nastavi?
Prema zakonu, asistent može biti osoba koja ima najmanje srednju stručnu spremu.
“Pravilnikom o normativima i standardima za finansiranje osnovnih škola propisano je da se naknada za rad asistenata obračunava na osnovu koeficijenta za srednju stručnu spremu predviđenog zakonom kojim se regulišu plate zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj. Takođe, istim pravilnikom propisano je da je asistent koji pruža podršku jednom učeniku angažovan na pola radnog vremena i naknada za rad mu se obračunava na osnovu ugovora o djelu, a srazmjerno broju dana koje sa učenikom provede na nastavi”, navode iz Ministarstva.
