Branimir Perić, književnik, rođen u Kruševcu 1951. godine, pisac naučno – fantastičnih (SF) priča, pripovijedaka, poezije i bajki za djecu i odrasle, prvi put je večeras gostovao u Narodnoj biblioteci „Filip Višnjić“ u Bijeljini, predstavivši svoju najnoviju knjigu priča „Dah u ogledalu“.

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Branimir Perić, koji je završio Elektrotehnički fakultet u Beogradu, čiji je otac rođen u Dvorovima kod Bijeljine, kaže da je davne 1967. godine počeo pisati i objavljivati naučno – fantastične priče.
„Priče su objavljivane, ali i nagrađivane, u tada prestižnim časopisima, kao što su „Kosmoplov“, „Galaksija“, „Računari“, u zagrebačkom „Siriusu“, „Emitoru“ i drugim časopisima. Nakon toga sam počeo objavljivati prozu i 1980. godine objavio sam prvu zbirku pripovijedaka „Alkazar“. Nakon nešto duže pauze, 1998. godine, objavio sam i prvi roman „Crtež Biber Janoša“, koji je objavila „Narodna knjiga“. U međuvremenu sam postao direktor u Telekomu, te mi je generalni direktor rekao da ne mogu istovremeno ići na književne promocije i obavljati direktorsku funkciju. Nakon korone preselio sam se na Kopaonik i počeo sam intenzivnije pisati i objavljivati poeziju, prozu i bajke. Bajke su namijenjene onima koji su u duši ostali djeca“, kaže Branimir Perić.

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Kalemio sam svoje snove na stvarnost
Perić kaže da je njegova proza teška, jer je svoj unutrašnji svijet pretvarao u stvarnost.
„Kalemio sam svoja maštanja i snove na stvarnost, tako da u svemu tome ima puno dubine. Bajke su mnogo laganije, jer uvijek imaju srećan završetak. Uskoro bi trebalo da objavim knjigu „Tri drame“, dvije za odrasle i jednu dramu za djecu, za koju sam dobio odličnu recenziju“, kaže Branimir Perić.



Perić je originalna i specifična ličnost
Recenzent Perićeve knjige, dr Radomir Baturan, pisac i esejista iz Barselone, kaže da Branimira Perića poznaje odavno, od daleke 1984. godine.

„Perić je originalna i specifična ličnost. Njegova pasija je književnost. On je jedan od osnivača „Književne omladine“ iz Kruševca. Ta „Književna omladina“ je nastala kao reakcija na četrdesetogodišnju dominaciju boraca i prvoboraca u srpskoj književnosti. Brane je bio čvrst stub „Književne omladine“. Svi mi imamo određene predrasude, te se postavlja pitanje, kako to da se magistar elektrotehnike bavi književnošću. Kada sam pročitao Perićeve priče, naišao sam na jednu zrelu prozu, na originalnu pripovijetku i priču, po svemu neobičnu, kakva se kod nas ne sreće često. U njegovim pričama postoji to pretapanje, pomjeranje prostora i vremena, postoji ta priča u priči. Prepleteni su i svijetovi u tim pričama. Time se koristio Kiš i Pekić. Branimir Perić je to na jedan eksplicitan način, u kratkoj formi, u priči maestralno izveo“, istakao je dr Radomir Baturan.
Bijeljina.com




