Običaji: Da li se na Spasovdan posti?

Vjernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obilježavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i sjeo sa desne strane Boga.

Vaznesenje Gospodne, veliki hrišćanski praznik u narodu poznat kao Spasovdan, jedan je od takozvanih pokretnih praznika. Obilježava se uvijek 40 dana poslije Vaskrsa, a 10 dana prije Svete trojice, odnosno Duhova.

Kako se Vaskrs uvijek slavi u nedjelju, tako Spasovdan uvijek “pada” četvrtkom, a u narodu postoji vjerovanje da je upravo ovaj praznik najsrećniji dan u godini. U crkvenom kalendaru obilježen je crvenim slovom, a mnogi su u dilemi da li bi na Spasovdan trebalo da se pridržavaju posta.

Dilema nastaje upravo zbog crvenog slova, kojim se obilježavaju najvažniji praznici u pravoslavlju. S obzirom na to da Spasovdan ne “pada” u vrijeme crkvenih postova, na ovaj dan se ne posti – naprotiv.

U srpskom narodu dugo je važilo pravilo da od Nove godine, koja “pada” 14. januara po julijanskom kalendaru, do Spasovdana ne bi trebalo piti mlijeko, niti ga koristiti za pripremu jela. Na dan Hristovog Vaznesenja običaj je bio da se dan započne jagodama, kako bi cijela godina bila slatka, odnosno povoljna za napredak i zdravlje ukućana.

Potom bi domaćice na trpezu iznosile cicvaru, prvo jelo na bazi mlijeka koje bi ukućani jeli od Nove godine po julijanskom kalendaru.

Dalji običaji nalagali su da se za ručak na trpezu iznosi jagnjetina, posebno u kućama koje su proslavljale Spasovdan kao krsnu slavu.

Naši stari strogo su se držali pravila da na Spasovdan ne odlaze na njivu i da nikako ne spavaju tokom dana, jer se vjerovalo da će onaj ko na Spasovdan drijema popodne biti pospan tokom čitave godine.

Izvor: Glas srpske