PoljoprivredaOrezivači voća i kalemari su majstori svog zanata

Nikola Nikolić (57), bijeljinski kalemar i profesionalni orezivač voća ovih dana ima pune ruke posla. Nikola kaže da, jednostavno, ne stiže da odgovori na sve pozive, jer dobrih i kvalitetnih orezivača voća  na ovim prostorima nema dovoljno, iako se svake godine podiže sve više voćnjaka i plantaža voća na području Semberije i podmajevičkog kraja. Orezivači voća se često angažuju i iz Srbije, jer od njihovog znanja i iskustva zavisi kako će se regulisati rod na stablu i kakav će biti kvalitet plodova na svakoj voćki.

“Od dvadesetog oktobra prošle godine u punom sam pogonu. Radim svakodnevno u voćnjacima, bilo da je u pitanju sadnja novih voćaka ili orezivanje voća. Zahvaljujući dobroj fizičkoj kondiciji, uspijevam da uradim ono što sam dogovorio sa vlasnicima voćnjaka”, kaže Nikola, a na naše pitanje, koliko iznosi dnevnica jednog dobrog orezivača voćaka, Nikola kaže da je sve stvar međusobnog povjerenja i pogodbe.

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“ Vjerujte, kada je o orezivanju voćaka riječ, može se taj posao kretati od dvije, tri, pet, pa i do deset KM po jednom stablu, zavisno od godina starosti i od onoga šta želite postići u svom voćnjaku. Ovo je težak, komlikovan posao i mogu ga obavljati samo stručni i spretni ljudi. Dnevnica može iznositi od 120 do 150 KM, sve zavisi od obima posla koji uradite tokom dana u voćnjaku. Ali, treba imati na umu i to da je ovo sezonski posao. Naravno, kada je o sadnji voćaka riječ, uz pomoć mašine uspijevam u roku od pet sati da iskopam pedesetak rupa za nove sadnice, što malo ko može uraditi za tako kratko vrijeme. Zbog toga je ta tema relativna stvar, ukoliko pričamo o dnevnicama orezivača voća, kalemara i onih koji sade nove sadnice. Ovo je, na neki način, majstorski posao”, kaže Nikola, poredeći posao orezivača sa težim poslovima na njivi, kao što je sječenje kupusa, berba paprika, paradajza, krastavaca i drugog povrća na njivi ili u plastenicima.

 “ I berači povrća su dostigli dnevnicu od 70 do 80 KM. Uz to traže prevoz, hranu i druge pogodnosti. Ne tražim ništa od toga, jer je moje samo da se popnem na stablo i da kvalitetno orežem  grane u krošnji drveta”, kaže na kraju Nikola Nikolić, kome je kalemarstvo i orezivanje voća dio porodične tradicije naslijeđene od djeda, oca i strica.

Bijeljina.com