Nakon 127 godina eksploatacije uglja u Ugljeviku: Vrijednost crnog zlata sa majevičkih obronaka

Sudbina i dalji nastavak proizvodnje u ugljevičkom RiTE „Ugljevik“ u žiži je interesovanja ovdašnje javnosti, naravno, iz razumljivih razloga, jer je riječ o elektroenergetskom kapacitetu koji je u protekle tri decenije proizvodio više od trideset odsto električne energije u  Elektroprivredi Republike Srpske.

Vrijedno je podsjetiti se da je rudnik u Ugljeviku počeo rad daleke 1899. godine i u toj prvoj godini ostvario je ukupnu proizvodnju od oko 4,5 hiljada tona uglja.

Rudnik – motor privrednog razvoja regije

Rudnik je godinama, mogli bismo reći i decenijama, bio motor razvoja i snažan zamajac uspješnijeg privređivanja regije sjeveroistočne BiH, prodiranja novih ideja u ove, u to doba pasivne krajeve, presudno utičući na poboljšanje kvaliteta života, na razvoj infrastrukture, kulture i sporta.

Termoelektrana „Ugljevik“ izgrađena je i prvi put puštena u probni pogon 29.marta 1985. godine. Već 17. novembra 1985. godine proslavljeno je svečano puštanje u redovnu proizvodnju  Rudnika i TE „Ugljevik I“. Istoga dana su predsjednici vlada SR BiH i SR Slovenije otkrili spomen – ploču kao znak početka izgradnje RiTE „Ugljevik II“ zajedničkim sredstvima.

Saradnja sa Slovencima zbog nedostatka finansija

Prije toga, u decembru 1981. godine, zbog nedostatka sredstava za finansiranje izgradnje prve faze Termoelektrane, potpisan je samoupravni sporazum o zajedničkoj izgradnji i  zajedničkom korištenju RiTE „Ugljevik I“, prvog bloka instalisane snage 300 MW, sa odgovarajućim kapacitetom rudnika uglja, između Elektro gospodarstva Slovenije i Elektroprivrede BiH.

Važno je istaći i to da je među prvim poslovima, prije izgradnje „Ugljevik I“ najvažnije bilo izvršiti eksproprijaciju zemljišta i nadoknadu za objekte koji su već bili izgrađeni na seoskim imanjima u Bogutovom Selu i Zabrđu. Bio je to težak, mukotrpan, često i veoma neugodan posao. Eksproprijacija je podrazumijevala „pravičnu nadoknadu“ za izuzeto poljoprivredno zemljište i objekte.

Problem eksproprijacije i danas izražen

I danas, pedesetak godina kasnije, problem eksproprijacije zemljišta i pravične nadoknade za stambene i pomoćne objekte javlja se kao jedan od najvažnijih uslova za dalji nastavak rada ugljevičke Termoelektrane, odnosno za dalja iskopavanja jalovine i uglja na teritoriji oko Ugljevika. U međuvremenu su Slovenci, nakon sudskog spora i aktiviranja međunarodne arbitraže, naplatili najveći dio svojih potraživanja od RiTE „Ugljevik“. Koliko će još dugo raditi ugljevička Termoelektrana i da li će uspjeti obezbijediti dovoljno uglja za svoj rad, teško je u ovom trenutku dati precizan odgovor. Bez električne energije, opet, ne može se zamisliti ekonomski razvoj i normalno funkcionisanje života. Javnost čeka odgovore na neka sasvim logična i praktična pitanja, kada je riječ o urednom snabdijevanju električnom energijom privrede i domaćinstava.

Bijeljina.com