Sveti Naum bio je učenik ravnoapostolnih učitelja slovenskih svetog Kirila i Metodija i jedan od Petočislenika
- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Glavni praznik Svetog Nauma je 5. januara, odnosno 3. jula mu je ljetnji praznik.
Sveti Naum bio je učenik ravnoapostolnih učitelja slovenskih svetog Kirila i Metodija i jedan od Petočislenika, koji su najrevnosnije sarađivali sa apostolima slovenskim. Sveti Naum putovao je u Rim, gdje se proslavio čudotvornom moći kao i velikom učenošću.
Poznavao je mnoge jezike. Iz njegovih se očiju izlivala iscjeliteljska sila, koja je iscjeljivala bolesnike koji su sa verom samo pogledali u oči svetog ugodnika božjeg.
- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -
Pri povratku iz Rima, sveti Naum i Kliment su se nastanili na obalama Ohridskog jezera. Dok je sveti Kliment djelovao kao episkop u Ohridu, dotle je sveti Naum osnovao na južnoj obali jezera manastir.
Manastir i dan danas krasi tu obalu, kao što ime svetog Nauma krasi istoriju slovenskog hrišćanstva. Kroz vijekove, manastir je bio izvor čudotvorne sile i utočište bolnim i nevoljnim
Oko svetog Nauma sabralo se mnoštvo monaha odasvud sa Balkana. Sveti Naum je bio mudar učitelj, jedinstven rukovoditelj monaha, odlučan podvižnik, čudotvoran molitvenik i duhovnik. Neumorni radnik sveti Naum se posebno trudio na prevođenju Svetoga pisma i ostalih crkvenih knjiga, sa grčkog jezika na slovenski. Činio je čudesa za života i posle smrti.
Njegove čudotvorne mošti i dan-danas zadivljuju mnogobrojnim čudesima, naročito iscjeljenjima od teških bolesti, naročito – ludila.
Kad je ljetnji praznik, okupi se veliki sabor naroda u manastiru Svetog Nauma. Mnogi bolesnici dolaze, ili bivaju donošeni, da tu nad moštima svetiteljevim kroz vjeru i molitvu dobiju isceljenje. Ne samo pravoslavni nego i ljudi druge vjere dolaze da potraže pomoć od Svetog Nauma.
Upokojio se u prvoj polovini desetoga vijeka
Godine 1926. jedan musliman iz Resna donio je i priložio manastiru zvono iz blagodarnosti, što mu je svetitelj iscjelio brata i sa samrtničke postelje podigao ga ponovo u život.


Komentari 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Bijeljina.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Bijeljina.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bijeljina.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Hvala, prijava komentara je poslana redakciji.
Šta mislite o ovoj temi?