Bijeljina.com
NAJNOVIJEVIJESTI

SPC: Sutra Sveti Sava

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ sutra će proslaviti Svetog Savu, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.

Savindan se obilježava u svim školama u Srbiji i Republici Srpskoj kao školska slava.

Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop i prosvjetitelj. Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava.

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namijenili vladarsku misiju.

Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva.

Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira i tako postao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori.

- TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Sveti Sava je napisao Tipik, prema kome se monasi vladaju, a napisao je i žitije svog oca, prepodobnog Simeona Mirotočivog.

U Studenici je 1209. godine osnovao prvu bolnicu na području Srpske države.

Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvjetnih ustanova.

Sveti Sava je 1219. izdejstvovao autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, a njegova djela “Nomokanon” /1220./ i “Sinodik pravoslavlja” /1221./ postala su pravni i duhovni stubovi srpske državnosti.

Sava se upokojio 1235. godine u bugarskom gradu Trnovu kao prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, a ostao je poznat kao osnivač i tvorac Svetosavskog pravoslavlja.

Sinan-paša spalio je na Vračaru 1594. mošti Svetog Save, koje su do tada bile čuvane u manastiru Mileševa.

Smatra se da su Turci mošti Svetog Save spalili u pogrešnom uvjerenju da će tako uništiti vjeru i svaki njegov uticaj na Srbe

Izvor: Glas srpske

Komentari 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Bijeljina.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Bijeljina.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Bijeljina.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Najnovije vijesti

Vijesti iz kategorije Kultura